Molekularna genetika u zadnjih je 10 godina primarna metoda za procjenu brojnosti medvjeda. Unatoč tome, zbog financijskih i logističkih ograničenja, ovakve je procjene teško dobiti na godišnjoj bazi. Nadalje, kompleksnost analize usporava proces izračunavanja rezultata, što znači da dobivene brojke često mogu biti zastarjele. Kako bismo doprinijeli rješavanju ovog problema, u sklopu projekta LIFE DINALP BEAR razvili smo konceptualno drugačije metode procjene veličine populacije. Koristili smo pouzdane podatke o brojnosti medvjeda iz godina neinvazivnog genetskog uzorkovanja i kombinirali ih s godišnjim podacima o smrtnosti .

Rezultati drugačijih metoda procjene veličine populacije podudarali su se što ukazuje na njihovu pouzdanost. Rezultati pokazuju da je brojnost medvjeda tijekom posljednjih 20 godina uglavnom rasla. Prosječni godišnji neto rast populacije medvjeda u Sloveniji iznosti 4.5%, a u Hrvatskoj 5.0%. Procjena populacije medvjeda prije godišnjeg odstrelnog zahvata u proljeće 1998. i 2018. godine iznosila je 405 (330-460) te 975 (875-1130) jedinki medvjeda što implicira da se tijekom 20 godina populacija povećala 2.5 puta. Važno je napomenuti da su se dosad godišnje procjene veličine populacije medvjeda donosile ujesen kad je brojnost najniža.  U ovom izvještaju donosimo procjenu za proljeće, kad je zbog razmnožavanja brojnost medvjeda najviša. “Jesenske procjene” mogu biti i do 24% niže od “proljetnih procjena” zbog visokih relativnih stopa reprodukcije medvjeda u Sloveniji.

Pristup modeliranja dinamike populacije koji smo razvili racionalan je i pruža mnogo relevantnih podataka za upravljanje i istraživanje medvjeda. Osim dinamike brojnosti populacije, možemo procijeniti spolnu kao i dobnu strukturu populacije, relativnu stopu reprodukcije i prirodnu (nedetektiranu) stopu smrtnosti. Ovaj pristup planiramo koristiti u predviđanju promjena u brojnosti populacije u raznim budućim scenarijima koji se tiču upravljanja smeđim medvjedom na području obiju zemalja.