Foto: Miha Krofel

Status zaštite medvjeda

Zaštita populacije smeđeg medvjeda u Hrvatskoj i Sloveniji važna je na međunarodnoj razini jer predstavlja izvor jedinki za prirodnu rekolonizaciju Alpa (Kaczensky i Gossow, 2000.). Zato Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i Strategija upravljanja smeđim medvjedom (Ursus arctos) u Sloveniji obuhvaća i međunarodne sporazume koji reguliraju zaštitu medvjeda:

• Bernska konvencija – o zaštiti europskog biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih staništa,
• Alpska konvencija – protokol o provedbi Alpske konvencije o zaštiti prirode i uređenju okoliša iz 1991.
• CITES, Washingtonska konvencija – konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama i divljoj flori i fauni
• Konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992.

Očuvanje medvjeda utvrđeno je i pravilima Europske unije:
• Direktiva o staništima (FFH direktiva) – Smjernice za očuvanje flore, faune i staništa
• Rezolucija o zaštiti smeđeg medvjeda (Ursus arctos) u Zajednici.